ZORNICE=ROSNICE
u Splitu na Dobromu
Kroz četiri nedjelje došašća Crkva pred nas stavlja božićnu poruku o skorom dolasku Isusa Krista u našu sredinu. Budni budimo, Bog dolazi, glasila bi adventska poruka, Isus će se i ove godine doći k nama, rodit će se u našoj sredini. Tako, naš mali svijet ulazi u veliki božanski svijet, a naš osobni ljudski život poprima sveopći božanski život, jer naša kršćanska vjera i njezini članovi i ove godine slave božićne događaje.
Adventska priprema za božićno slavlje za nas znači da obnavljamo uspomenu na prvi Isusov dolazak na početku povijesti spasenja i obnavljano nadu za drugi dolazak na svršetku svijeta. To su otkrivene tajne naše vjere, kada kličemo: Tvoj slavni dolazak, Gospodine, u nadi iščekujemo.
Adventsko vrijeme u samostanskoj i župnoj crkvi Čudotvorne Gospe od Zdravlja u Splitu na Dobromu obilježavamo zornicama radnim danom u 7 sati: jutarnjom misom i molitvom časoslova.
Misno slavlje kroz došašće
Radnim danom
u 7 sati zornica s jutarnjom molitvom časoslova
u 8 sati utarnja misa
u 17 sati večernja misa
u 19 sati večernja misa
U četiri nedjelje došašća
u 7 sati jutarnja misa
u 8 sati jutarnja misa
u 9 sati misa za djecu
u 10 sati misa za mlade
u 11 sati župna misa
u 19 sati večernja misa
Ispovijed
Radnim danom
ujutro prije mise u 7 i 8 sati i od 9 do 12 sati
popodne od 17 do 19,30 sati
Nedjeljom
ujutro od 7 do 12 sati
popodne od 18,30 do 19,30 sati
Zornice (lat: rorate) su jutarnje mise koje slavimo u vrijeme adventa ili došašća, kao neposrednu pripravu za Porođenje Gospodinovo – Božić. Latinski naziv dolazi od ulazne misne pjesme: Rorate caeli désuper et nubes pluant justum (Rosite nebesa odozgor i oblaci Pravednog daždite). Tako bismo naše zornice mogli nazvati da su duhovne rosnice, kada nas Božja rosa budi iz sna i vodi do crkve.
Zornice su nastale nakon Efeškoga sabora (421.) kada je Gospa proglašenja Bogorodicom i mise su se slavile samo subotom u došašću. Tijekom vremena zornice počele su se slaviti diljem kršćanskih naroda kao zavjetne mise u čast Gospe pred Porodom, na poseban način od 18. prosinca, tj. sedam dana prije Božića, u Božićnoj devetnici.
Vrijeme došašća ili adventa jest vrijeme iščekivanja dolaska Isusa, kao Sina Božjega, u našu ljudsku povijest. Upravo zbog toga došašće ili advent nije samo određeno vrijeme liturgijske godine, nego je čitav naš kršćanski život obilježen iščekivanjem: čitav je kršćaninov život došašće ili «iščekivanje blažene nade i dolaska Spasitelja našega Isusa Krista».
Zato ćemo kroz četiri tjedna moliti dobroga Boga da naše zornice budu Njegove rosnice, da nas orose blagom nebeske milosti.
U svemu tome, kao primjer vjernika koji je bdio i molio, neka nam kroz došašće bude uzor Isusova i naša majka Marija, jer ona je Zora našeg spasenja.
