Zašto USKRS šeta?

Riječ Uskrs povezuje se s glagolom kresnuti, u značenju oživjeti, dići se, ili s imenicom krijes, u značenju kresnuti, krsnuti. Svakako naziv Uskrs označuje stvarnost Isusova uskrsnuća koji je u ranu zoru kresnuo kao vatra iz kamena koji će nas zapaliti  životom budućega vijeka. 
Riječ Vazam povezuje se s glagolom vzeti u značenju uzeti. Najvjerojatnije ova riječ dolazi od slavenizirane židovske riječi Pasha. Izraelski naziv dolazi od izvorne riječi pesah, a znači izlazak, prijelaz. Odnosno, označuje onaj trenutak kada je Bog preko Mojsija izraelski narod izveo iz egipatskoga ropstva i doveo ih u obećanu zemlju. Latinizirani izraz Pasha za izraelski naziv Pesah izražava i grčka riječ pathein u značenju trpjeti. Izraelci su svake godine u proljeće, točnije 14. dana mjeseca nisana, negdje između polovice ožujka i travnja, slavili svoj najveći blagdan.
A prva kršćanska zajednica slavila je Uskrs 14. nisana – na Pesah. Kasnije su neke kršćanske zajednice Uskrs počele slaviti u nedjelju nakon 14. nisana. Da ne bi bilo nedoumica, ovaj je spor 325. riješio Nicejski sabor. Tada je crkveno učiteljstvo odredilo da se Uskrs slavi u nedjelju poslije prvoga uštapa nakon proljetne ravnodnevnice (21. ožujka).
Ovom odlukom, ovisnom o mjesečevim mijenama (Mjesečevim kalendarom), u gregorijanskom (Sunčanom) kalendaru, koji se danas koristi, Uskrs šeta u razmaku do pet tjedana: od 22. ožujka do 25. travnja. To jest, ako je proljetna ravnodnevica (21. ožujka), a tada slučajno i uštap i subota, onda će se Uskrs slaviti drugi dan – u nedjelju 22. ožujka; ako je proljetna ravnodnevica (21. ožujka), a tada slučajno i uštap i nedjelja, onda će se Uskrs slaviti za novoga uštapa – u nedjelju, 25. travnja.
Godina 2018: proljetna ravnodnevica se dogodila u srijedu 21. ožujka, a puni Mjesec (uštap) je bio tek u subotu 31. ožujka, što znači da Uskrs slavimo u prvu nedjelju koja dođe nakon toga dana, ove godine u nedjelju 1. travnja.